{"id":804,"date":"2023-08-08T16:02:30","date_gmt":"2023-08-08T15:02:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/?p=804"},"modified":"2023-08-08T16:02:30","modified_gmt":"2023-08-08T15:02:30","slug":"osacanski-neimari","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/2023\/08\/osacanski-neimari\/","title":{"rendered":"OSA\u0106ANSKI NEIMARI"},"content":{"rendered":"\n

Mjesto Osat jedna je od mjesnih zajednica u sastavu op\u0161tinu Srebrenica, a u pro\u0161lim vremenima predstavljala je administrativnu cjelinu, vrlo zna\u010dajnu u regiji Isto\u010dna Bosna.
Osat se prvi put spominje u Ugovoru u Tati kojeg su potpisali ugarski kralj \u017digmund i srpski despot Stefan Lazarevi\u0107 1426. godine, a u ovm ugovoru Osat se spominje pod imenom Ozach.

Istorijski i geografski zna\u010daj mjesta Osat  je i taj \u0161to je neprestano bio uz granicu dviju zemalja (BiH i Srbije), kao i na granici dva carstva koje je razdvajala rijeka Drina (Isto\u010dnog i Zapadnog rimskog carstva).<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Dijelovi tvr\u0111ave “Klotjevac”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U svojoj vijekovnoj tradiciji i postojanju na ovom podru\u010dju udoma\u0107ile su se razne tradicije i kulture o kojim svjedo\u010de razli\u010dite gra\u0111evine i spomenici. Na liticama kanjona Drine, danas u mjesnoj zajednici Osat, postoje dva srednjovjekovna utvr\u0111enja, stari grad Klotjevac i stari grad \u0110ur\u0111evac, kao i niz nekropola sa ste\u0107cima koje svjedo\u010de o \u017eivopisnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

Ipak jedno od najzna\u010dajnijih, ako ne i najzna\u010dajnije mjesto, u istoriji Osata, zauzima jedna posebna grupa graditelja, prepoznatljiva po specifi\u010dnom stilu gradnje, nadaleko poznatom i tra\u017eenom.<\/p>\n\n\n\n

Osa\u0107anski neimari gradili su sakralne i svijetovne objekte, izrazito prepoznatljive na podru\u010dju BiH i Srbije. Njihovi oblici gradnje odi\u0161u posebnom formom i individualnom kreacijom, tako da je svaka njihova gra\u0111evina bila ili jeste arhitektonska specifi\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n

Pokazali su se kao izraziti graditelji crkava brvnara sa posebnim elementima narodne arhitekture. Crkve su gra\u0111ene u \u0161umama i predjelima nepovoljnim za u\u010destaliju komunikaciju. Proklestvo brvnara bilo je u tome \u0161to su \u010desto bilo zaboravljeno njihovo postojanje ili \u0161to se pristajalo na gradnju objekata od \u010dvrstih materijala \u0161to je dovodilo do toga da se tradicionalni objekti izgra\u0111eni od drveta ru\u0161e ili prepu\u0161taju propadanju.<\/p>\n\n\n\n

Osa\u0107anske graditeljske grupe, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, ostale su anonimne. Ta\u010dan broj sakralnih objekata u Bosni i Srbiji, izgra\u0111enih njihovom rukom, te\u0161ko se mo\u017ee evidentirati zbog nepostojanja pisanih tragova izme\u0111u graditelja i nalogodavaca, odnosno crkvenih op\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to su gradili oni su i prenosili vje\u0161tinu gradnje na mje\u0161tane podru\u010dja u kojima su izvodili svoje gra\u0111evinske poduhvate.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najzna\u010dajnijih drvenih crkava koja je kasnije postala uzor mnogim sakralnim gra\u0111evinama jeste brvnara u Mili\u010dinici kod Valjeva. Grupa osa\u0107anskih graditelja, okupljena oko Ignjata Petrovi\u0107a, gradila je ovu crkvu ta\u010dno godinu dana i to od 23. avgusta 1791. do 23. avgusta 1792. godine. Posle zavr\u0161avanja spolja\u0161njih radova jo\u0161 nekoliko gra\u0111evinskih sezona trajali su poslovi u unutra\u0161njosti. <\/p>\n\n\n\n

Iz zapisa urezanog na isto\u010dnom dovratniku ju\u017enih vrata, saznajemo da je temelj postavljen 1791. godine, a kao neimar pominje se Ignjat Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pored sakralnih objekata oni su bili graditelji najjednostavnijih brvnara, polubrvnara, zatim slo\u017eenijih graditeljskih oblika, rasko\u0161nih konaka, \u010dardaka, sobra\u0161ica i \u0161atri podizanih u portama crkava i manastira.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Jedna originalna graditeljska li\u010dnost bio je Veselin Jovanovi\u0107 za koga se tvrdi da je kao pomo\u0107nik Milutina Go\u0111evca u\u010destvovao u gradnji manastirske crkve u \u010coke\u0161ini (1820-1823. godine), ali verovatno i drugih bogomolja koje su radili \u010dlanovi njegove neimarske dru\u017eine. Po svemu sude\u0107i najve\u0107i doprinos Veselina Jovanovi\u0107a jeste podizanje svijetovnih objekata u Kragujevcu. Kao reprezentativne gra\u0111evine koje je izvodio neimar Veselin smatraju se Kne\u017eev konak, \u0160areni konak i Amid\u017ein ili Moma\u010dki konak<\/p>\n\n\n\n

Mnoga zdanja osa\u0107anskog graditeljstva nisu sa\u010duvana. Ona su ru\u0161ena i na njihovim mjestima podizane su zgrade drugih oblika i namjene.<\/p>\n\n\n\n

U novijem vremenu i sa razvojem novijih gra\u0111evinskih materijala, Osa\u0107ani nisu prekidali neimarsku djelatnost. To se posebno odnosi na posljednje decenije XIX. i prvu polovinu XX. vijeka. Graditelji iz Bujakovi\u0107a, Crvice, Skelana i Pe\u0107i bili su nastavlja\u010di tradicije svojih predhodnika, ali i obrazovani graditelji koji su zavr\u0161avali \u0161kole i preuzimali gradnju slo\u017eenijih objekata. O mnogima nema pisanih tragova ali o njihovom majstorstvu svjedo\u010de rijetke, ali jo\u0161 uvek sa\u010duvane gra\u0111evine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Jedna gotovo anonimna graditeljska dru\u017eina iz sela Pe\u0107i gradila je u poslednjim decenijama XIX. i prvoj polovini XX. vijeka, veliki broj privatnih ku\u0107a, stambenih zgrada i turisti\u010dkih objekata. To su neimari iz porodice \u017divkovi\u0107, koji su graditeljski poziv decenijama prihvatali kao naslije\u0111e prenose\u0107i znanja sa jedne generacije na drugu. Ostali su zapam\u0107eni kao graditelji najljep\u0161ih vila na planini Tari, Peru\u0107cu, Beserovini i posebno ku\u0107a u Bajinoj Ba\u0161ti.<\/p>\n\n\n\n

I pored toga \u0161to su postali \u010duveni po drvenim ku\u0107ama osa\u0107ankama, ovi majstori uspje\u0161no su gradili i slu\u017eili se i drugim materijalima, kamenom, opekom i bondrukom.<\/p>\n\n\n\n

U potrazi za poslovima put ih je vodio i do najudaljenijih sela i varo\u0161i u kojima su u ve\u0107oj ili manjoj mjeri do nedavno bili sa\u010duvani graditeljski objekti podizani njihovim rukama<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e, oni su podizali i islamske sakralne objekte: d\u017eamije, tekije, medrese, a posebno su poznati kao graditelji d\u017eamija sa drvenom munarom.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e su ostali poznati i po \u010duvenom banjala\u010dko \u2013 neimarskom jeziku kojim su se na gradili\u0161tima slu\u017eili, i koga drugi, osim njih nisu razumjeli.<\/p>\n\n\n\n

Tradicija osa\u0107anskih neimara morala je ustupiti pred modernim stilom gradnje kori\u0161tenim u dana\u0161njem vremenu. Neki od njihovih objekata i danas krase manja sela i varo\u0161i, prete\u017eno u Srbiji. Na\u017ealost, ni jedan njihov objekat nije ostao sa\u010duvan u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161 nobelovac Ivo Andri\u0107 posvetio je i jednu pripovijetku “Osati\u0107ani”, koju vrijedi pro\u010ditati. Tako\u0111er se spominju i u pripovjetci Milovana Gli\u0161i\u0107a “Poslije devedeset godina”, po kojoj je snimljen i film “Leptirica”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mjesto Osat jedna je od mjesnih zajednica u sastavu op\u0161tinu Srebrenica, a u pro\u0161lim vremenima predstavljala je administrativnu cjelinu, vrlo zna\u010dajnu u regiji Isto\u010dna Bosna.Osat se prvi put spominje u Ugovoru u Tati kojeg su…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":809,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-historija"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=804"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":816,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/804\/revisions\/816"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/809"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.adopt-srebrenica.org\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}